Autor: Advokat Obradovic

Predavanje koje je odžano dotaklo se i drugih tema u vezi sa eksproprijacijom , a posebno je bilo interesantno sama primjena člana 11 i faktička eksproprijacija. Diskusije između predavača i drugih učesnika bile su jako zanimljive i poučne gdje su učešće uzeli mnogi advokati i sudije Okružnih sudova prenoseći svoja iskustva u predmetima i pozivajući se na sudoku praksu.Novi pojam FAKTIČKA EKSPROPRIJACIJA  je praksa koja ne postoji u zakonu , a ima primjenu prilikom sudskih sporova . 

Faktička eksproprijacija

• Faktička eksproprijacija kao takva ne postoji u zakonskom tekstu, već je na našim područjima vrlo učestala pojava koja pogađa imovinske interese građana.
• Ona se dešava kada vlast, Republika ili lokalna zajednica odluči da određenu nekretninu privede javnoj namjeni bez donošenja rješenja o eksproprijaciji a u sklopu različitih okolnosti. Naročito se dešava u pred izbornom periodu te je kao takva ušla u praksu zbog nemogućnosti čekanja upravnih i sudskih odluka a radi interesa vlasti i pojedinih fizičkih lica.
• U ovom slučaju povrat nekretnine i uspostava ranijeg stanja nisu mogući zbog privođenja nekretnine namjeni, ali je otvorena mogućnost pokretanja parnice kod nadležnog suda. Parnicu mogu da pokrenu vlasnici ili njegovi pravni slednici, bez roka.
• Pravo na naknadu u faktičkoj eksproprijaciji ne zastrijeva.
• Sudska praksa je usaglašena na Panelu za ujednačavanje sudske prakse iz građanske oblasti od strane Suda BiH, Vrhovnog suda Republike Srpske, Vrhovnog suda Federacije BiH i Apelacionog suda Brčko Distrikta BiH u Sarajevu 30.01.2014. godine i donesen je zaključak da zahtjev za novčanu naknadu zbog ne izvršene faktičke eksproprijacije ne zastarijeva.

• 

• 

• 

Sve se može završiti za 3 dana

Advokat Andrej Obradović, u intervju za časopis Buka navodi da je u Republici Srpskoj procedura registrovanja firme znatno ubrzana uspostavom jednošalterskog sistema registracije firme jer poslovni subjekat više  ne mora posebno da se obraća pojedinačno nadležnom privrednom registarskom sudu, Republičkom zavodu za statistiku i Poreskoj upravi Republike Srpske u cilju okončanja svih aktivnosti potrebnih za početak obavljanja privredne aktivnosti. Sve se, kaže, može završiti za tri dana uz troškove manje od 50 KM, a u odnosu na raniji period značajno je samnjen i osnivački ulog sa 2. 000 KM, na 1 KM. Obradović je objasnio kako to izgleda u praksi na primjeru jednočlanog društva: “Za prikupljanje dokumentacije potreban je 1 dan, dok se po zakonu za maksimalno 3 dana mora dobiti rješenje o registraciji firme, naravno pod uslovom da je predata dokumenta potpuna i ispravna. Ista je procedura i za domaća i za strana lica stim da strano lice mora imati još i dokument o prijavi boravka. Od dokumenata to su odluka o osnivanju, ovjerena kopija lične karte, poresko uvjerenje, ovjeren potpis odgovornog lica, dok su ukupni troškovi manji od 50 KM- 35 KM obrada zahtjeva , 1 KM za  osnivački ulog, dok objava u Službenom glasniku po redu obajve iznosi 7 KM”.

Dodaje da se procedure iako maksimalno pojednostavljene nerijetko kritikuju samo iz razloga što ljudi nisu dovoljno informisani kada samostalno kreću u postupak registracije.
“Dosta radim i sa stranim državljanima sa Njemcima, Slovencima i Holanđanima i oni su iz mog iskustva zadovoljni brzinom dobijnja dokumenta o registraciji. To su ljudi koji uglavnom i kasnije ostaju naši klijenti, traže da im nađemo radnike, da im nađete poslovni prostor.  Evo možda je zanimljivo ovom prilikom reći da jedan klijent iz Njemačke koji je registrovao firmu u Banjaluci, traži veliku halu sa kranom, te 10 radnika po struci zavarivača i bravara i nudi platu 1000 eura ovdje u Banjaluci, što je složiće se svi, jako dobra ponuda za našu radnu snagu”, istakao je za Buku Obradović.

Više informacija časopis Buka…